Hirurško lečenje malokrvnih pacijenata

Uvođenje u anesteziju i hirurško lečenje malokrvnih pacijenata može da dovede do pojave komplikacija posle operacije. Anemija otežava zarastanje reza, povećava mogućnost infekcije i produžava broj dana u bolničkoj postelji. Rizik se dodatno povećava davanjem krvi i krvnih derivata, a može da dođe i do poremećaja u radu srca, ishemije pa i infarkta. Nivo hemoglobina u krvi pre operacije mora da bude veći od 130 g po litru za muškarce i 120 g za žene, upravo da bi se izbegle neprijatne komplikacije.

Postoji nekoliko tipova anemije, odnosno njenih uzroka. To je stanje kojim se opisuje i smanjen broj eritrocita, ili njihova smanjena funkcija, smanjena količina hemoglobina u eritrocitima i smanjena količina gvožđa u organizmu, tako da se i ovi parametri uzimaju u obzir pre uvođenja pacijenta u hiruršku salu.

Pre operacije neophodno je sanirati anemiju

Ukoliko je moguće, najbolje je pronaći uzrok anemije i korigovati ga. Nekada to nije moguće jer određena hronična bolest dovodi do malokrvnosti, a nju nije moguće izlečiti, već samo sprečiti ili usporiti dalju progresiju. Tada je neophodno primeniti preparate gvožđa intravenski,  folnu kiselinu, a vitamin B 12  davati intramuskularno bar šest do sedam dana pre operacije. Naravno, terapija preparatima gvožđa, folne kiseline i vitaminom B 12 se nastavlja i kada pacijent uspešno završi bolničko lečenje.

Povećan broj malokrvnih pacijenata

Incidenca anemije je u porastu iz više razloga. Jedan od njih je i to što je sve veći broj bolesnika iz grupe pacijenata u poznim godinama, što se objašnjava sve većim ukupnim starenjem populacije, a drugi razlog je što je smanjen unos gvožđa, folata i vitamina B 12 putem ishrane. Postoje slučajevi kada zbog hitnosti intervencije nje moguće sanirati krvnu sliku.U tim slučajevima je anemija udružena sa postojećim oboljenjima, bilo srčanim, respiratornim, bubrežnim i metaboličkim. Ova kombinacija značajno povećava mogućnost da dođe do fatalnog ishoda. Inače, kod planiranih hirurških intervencija, čak i kada su minimalnog rizika, obavezno je da se uradi analiza krvne slike.

Anemični pacijent od anesteziologa zahteva povećanu pažnju

U toku operacije anemičnog pacijenta, dužnost anesteziologa je, da održi optimalne uslove za rad svih organa, koriguje svaki disbalans koji nastane i održi sve funkcije organizma u ravnoteži. Na njemu je i da donese pravu odluku u pravo vreme kada i da li treba dati transfuziju krvi ili krvnih derivata, koja je sama po sebi rizična. Cilj lečenja ovakvih pacijenata je da se pacijent na kraju lečenja otpusti kući u boljem stanju nego kad je stigao u bolnicu.

Rizici transfuzije krvi i krvnih derivata

Krv i krvni derivati trebalo bi da se posmatraju kao i svaki drugi lek. Postoje određene indikacije kada se treba odlučiti za primenu tuđe krvi i kada ova terapija ima svoje pozitivne efekte, ali ne treba zaboraviti da, kao i svaki drugi lek, nosi rizike od nastanka neželjenih pojava. Na primer, transfuzija može da dovede do nastanka akutnog respiratornog distres sindroma, što je životno ugrožavajuće stanje.