Sideropenična anemija – kako je prepoznati?

Simptomi anemije su različiti i različitog su inteziteta. U početku anemija može biti blaga i da prolazi nezapaženo. Simptomi se pojačavaju kako anemija uznapreduje i značajno narušavaju kvalitet života.
 
Najčešći simptomi anemije su:
Umor
Slabost
Bleda ili žućkasta koža
Nepravilni otkucaji srca
Vrtoglavica
Bol u grudima
Hladne ruke i noge
Glavobolja
Opadanje kose
Kod pacijenata sa anemijom, srce mora jače da pumpa da bi nadoknadilo nedostatak kiseonika u krvi, pa su prisutne tegobe u vidu ubrzanog ili nepravilnog rada srčanih mišića.
 
Tri najčešća uzročnika anemije
Anemija može biti privremena ili dugotrajna i može se kretati od blage do teške. Prema uzroku, anemije možemo svrstati u tri osnovne grupe:
 
1. Anemija uzrokovana gubitkom eritrocita odnosno hemoglobina, može biti hronična (zbog pojačanih menstrualnih krvarenja, ili gubitaka krvi preko digestivnog trakta) i akutna (najčešće usled gubitka krvi – povreda, operacija).
 
2. Anemija kao posledica nedovoljne sinteze eritrocita i hemoglobina može biti uzrokovana nedovoljnom proizvodnjom crvenih krvnih ćelija ili hemoglobina usled nedostatka gvožđa i vitamina B12 i/ili folne kiseline.
 
3. Anemija kao posledica hemolize,odnosno razaranjem eritrocita usled imunoloških ili drugih uzroka
 
Polazeći od uzročnika, izdvajaju se sledeće najčešće vrste anemije:
Sideropenična anemija – kako je prepoznati?
Poremećaj u metabolizmu, odnosno nedostatak gvožđa je najčešći uzrok anemije. Gotovo 30% svetske populacije ima manjak gvožđa.
 
Manjak gvožđa je obično posledica gubitka krvi i može se javiti u svim životnim dobima. Načešći je kod male dece (kod 40% predškolske dece), starijih osoba i mladih žena (30% kod žena u reproduktivnom periodu i 30% kod trudnica).
 
Kod muškarca i žena koje više nisu u generativnoj dobi je uzrok sideropenične anemije najčešće neprimetno krvarenje iz digestivnog trakta.
 
Anemija usled nedostatka gvožđa može se javiti i kada je smanjena ili otežana apsorpcija hranljivih materija u digestivnom traktu.
 
Sideropeničnu anemiju (SA) karakteriše apsolutni manjak gvožđa, dok je funkcionalni manjak gvožđa obeležje anemije pri hroničnoj ili upalnoj bolesti (AHB).
 
Apsolutni manjak gvožđa podrazumeva snižene vrednosti Fe, nizak feritin, sniženu saturaciju transferina i visoku vrednost TIBC i transferina.
 
Pri anemiji uzrokovanoj manjkom gvožđa najosjetljiviji i najpouzdaniji test za detekciju nedostatka Fe i rezerva u telu je feritin.
 
Napomena: treba imati u vidu da je feritin reaktant akutne faze zapaljenja, može imati normalnu ili povećanu vrednost kod zapaljinskih procesa, tada koncentracija feritina nije adekvatan pokazatelj rezervi gvožđa..
 
Vrednost feritina < 30 μg/L dijagnostički je pokazatelj apsolutnog nedostatka gvožđa.
 
Snižena vrednost gvožđa i povećana sinteza transferina koreliraju sa stepenom sideropenije.
 
Anemija hronične bolesti – drugi najčešći tip anemije
Anemija hronične bolesti je drugi najčešći tip anemije, više uzročna i često udružena sa sideropenijom zbog funkcionalnog manjka gvožđa.
 
Smatralo se da nastaje u sklopu hroničnih bolesti, većinom infekcija, upalnih ili malignih bolesti.
 
Klinička slika odgovara osnovnoj bolesti (infekcija, upala, rak).
 
Funkcionalni manjak gvožđa je obeležje anemije pri hroničnoj ili upalnoj bolesti.
 
Funkcionalni manjak gvožđa javlja se zbog neadekvatnog dopremanja gvožđa u kostanu srž uprkos dostupnim rezervama, kod bolesnika s hroničnom ili upalnom bolesti (npr. autoimune bolesti poput reumatoidnog artritisa, Kronova bolest, bubrežne bolesti, srčano popuštanje, rak).
 
Kod pacijenata sa hroničnom bolesti bubrega zbog nedostatka hormona eritropoetina (koji se stvara u zdravom tkivu bubrega) anemija je česta pojava.
 
Megaloblastna anemija
Megaloblastne anemije najčešće nastaju kao posledica nedostatka vitamina B12 i/ili folata (folne kiseline).
 
Može javiti prilikom: smanjenog unošenja folne kiseline ili vitamina B12 (alkoholizam, narkomanija, dijeta), povećane potrošnje (trudnoća, hronična hemolizna anemija, u fazi ubrzanog rasta kod dece, male apsorpcije (nedovoljno stvaranje unutrašnjeg faktora, tropski i netropski spru, bolest tankog creva) i dejstva pojedinih lekova (metotreksat).
 
Drugi uzročnici ove vrste anemije leže u lekovima (citostatici ili imunosupresivi) koji ometaju sintezu DNK, u retkim metaboličkim bolestima (npr. nasljedna orotička acidurija).
 
Manjak vitamina B12 može uzrokovati neurološke probleme (promenjen mentalni status poput periferne neuropatije, gubitak pamćenja).
 
Manjak folata izaziva i dijareju, a mnogi takvi bolesnici izgledaju ispijeno, posebno pri gubitku mase frontalnih mišića.
 
Dijagnoza se postavlja na osnovu rezultata krvne slike i razmaza, koji pokazuje makrocitozu (MCV >95 fl/E), sa velikim, ovalnim eritrocitima (makro – ovalocite) i retikulocitopeniju (niski retikulociti). RDW je visok.
 
U ranoj fazi javlja se hipersegmentiranje granulocita, a kasnije i neutropenija. U težim oblicima postoji trombocitopenija, a trombociti imaju čudan oblik i veličinu.
 
Perniciozna anemija – najčešći oblik megaloblasne anemije
Najčešći oblik megaloblasne anemije je perniciozna anemija koja nastaje kao posledica nedostatka vitamina B12 ili smanjena apsorcija vitamina B12.
 
U krvnom razmazu vide se veliki erirociti, đzinovski trombociti, snižen nivo vitamina B12, povećane vrednosti serumskog gvožđa (sem kada nisu prisutne komplikacije sa deficitom gvožđa), povećana vrednost LDH (enzim laktat dehidrogenaza) i povećanom vrednosti indirektnog bilirubina.
 
Kod većine pacijenata sa pernicioznom anemijom preporučuje se određivanje antiparijentalna antitela i antitela na Intrinsic faktor (unutrašnji faktor).
 
Sideroblastna anemija – posledica nedovoljnog iskorištavanja gvožđa
Sideroblastne anemije su posledica nedovoljnog iskorištavanja gvožđa i ako je prisutno u dovoljnoj količini
 
Sideroblasna anemija mogu biti nasledne i stečene. Stečene se dele na primarne i sekundare prirode (izazvane lekovima, alkoholom ili drugim bolestima).
 
Nasledna sideroblastna anemija nastaje usled abnormalnosti određenih gena koji kontrolišu stvaranje hemoglobina.
 
Stečene primarne anemije obično predstavljaju deo mijelodisplastičnog sindroma. Sekundarne mogu biti prouzrokovane lekovima (npr. cikloserin, izonijazid, hloramfenikol, pirazinamid), odnosno toksinima (uključujući etanol i olovo).
 
Ako je u pitanju sideroblastna anemijia nepoznatog uzroka, treba odrediti olovo (Pb) u krvi. Kod sekundarnog tipa anemije isključenje toksina ili leka (osobito alkohola) može dovesti i do ozdravljenja.
 
Ovu vrstu anemije prati smanjena vrednost retikulocita, a povišen nivo gvožđa, feritina i saturacija transferina u krvi.
 
PRIMED 5 feromed je prirodni preparat na bazi meda koji povoljno delujeu slučaju anemije izazvane nedostatkom gvožđa u organizmu. PRIMED 5 se može koristiti kod:
anemije izazvane nedostatkom gvožđa,
gastritisa.
Prirodni aktivni sastojci proizvoda ispoljavaju blagotvorno dejstvo na opšte zdravlje organizma, kao i kod anemije uzrokovane nedostatkom gvožđa. Ne izaziva iritaciju sluzokože želuca i povoljno deluje na smirenje simptoma gastritisa.