8 ređih oblika anemije

Eritrociti ili crvene krvne ćelije se mogu posmatrati kao prenosioci kiseonika od pluća do svih ćelija našeg organizma. Da bi se ovaj fiziološki proces normalno odvijao, neophodno je da postoji odgovarajući broj eritrocita. Takođe, neophodno je i da hemoglobin, protein u čijem sastavu se nalazi gvožđe bude sadržan unutar eritrocita u odgovarajućoj količini, i da bude odgovarajućih karakteristika.

Anemija se može javiti usled delovanja različitih faktora. Anemija uzrokovana nedostatkom gvožđa je najčešća nutritivna anemija, i najčešća vrsta anemije uopšte.

Ostale vrete anemije su manje zastupljene, a ovde ćemo izdvojiti 8 različitih manje učestalih vrsta:

  1. Aplastična anemija nastaje usled defekta na nivou koštane srži. U koštanoj srži nalaze se takozvane stem ćelije od kojih, između ostalih, nastaju i eritrociti. Kod aplastične anemije, stem ćelije su oštećene i nisu ustanju da proizvedu dovoljan broj eritrocita.
  2. Sideroblastna anemija je vrsta anemije u kojoj se gvožđe ne može pravilno ugrađivati u hemoglobin, protein kojim se kiseonih transportuje krvotokom. Gvožđe se nakuplja i dovodi do formiranja eritrocita abnormalnih osobina. Razlikuju se stečena i nasledna sideroblastna anemija. Stečena sideroblastna anemija nastaje obično delovanjem nekog leka ili toksina. Nasledna sideroblastna anemija nastaje usled abnormalnosti određenih gena koji kontrolišu stvaranje hemoglobina.
  3. Mijelodisplazni sindrom (MDS) je stanje u sklopu kog postoji poremećeno stvaranje svih ćelija unutar koštane srži. Mijelodisplazni sindrom je vrsta maligne bolesti. Neke osobe nose nasledne gene čije prisustvo može usloviti nastanak MDS u nekom trenutku u životu. Nekada, MDS može nastati nakon izlaganja organizma zračenju ili toksinima (npr. benzen).
  4. Autoimuna hemolizna anemija nastaje kao posledica autoimunog odgovora u toku kog ćelije imunološkog sistema napadaju i uništavaju sopstvene krvne ćelije. Autoimuna hemolizna anemija često može biti udružena sa drugim autoimunim bolestima (sistemski eritemski lupus). Neki od lekova koji kao neželjenu reakciju mogu dovesti do pojave autoimune hemolizne anemije su metildopa, penicilin, kinin.
  5. Kongenitalna diseritropoeza. Ovim izrazom obuhvaćen je tip naslednih poremećaja koji za posledicu imaju nedovoljno stvaranje funkcionalnih crvenih krvnih zrnaca. Razlikuju se tri tipa, tip I, tip II i tip III. Tip II je najčešći.
  6. Syndroma Diamond-Blackfan predstavlja oblik urođene aplastične anemije. Prepoznaje se u prvim mesecima života, a često je udružen sa nekim somatskim anomalijama ekstremiteta.
  7. Megaloblastna anemija nastaje uglavnom kao posledica nedostatka vitamina B12 ili folata. Kod ovog tipa anemije, stvaraju se nezreli eritrociti većih dimenzija nego što je normalno. Ovakvi eritrociti ne mogu efikasno prenositi kiseonih putem krvi.
  8. Fankonijeva anemija je jedan od naslednih oblika anemije, kongenitalna pancitopenija (smanjena koncentracija svih loza koštane srži). Ova vrsta anemije se najčešće manifestuje između 5. i 10. godine života. Ova deca obično imaju i neki od urođenih somatskih abnormalnosti. Osobe sa Fankonijevom snemijom su sklone i razvoju leukemije.